OSNOVNA TURISTIČKA OBILJEŽJA EUROPSKOG MEDITERANA Malo je geografskih cjelina

takvim bogatstvom prirodnih i antropogenih turističkih resursa kao što je

prostor europskog Mediterana. Prirodne karakteristike drugih mediterana ili drugih geografskih regija u svijetu jednako tako privlačne i sposobne privući turiste. Također antropogena bogatstva istočne i jugoistočne Azije, Latinske Amerike ili Afrike veoma su specificna za razvoj turizma.

zaleđu tih zemalja participiraju najrazvijenije zemlje svijeta, odnosno glavne emitivne

zemlje svjetskog turizma. Poznato je kako se turistička potražnja orijentira uglavnom na turistička područja i re­surse koji su u blizini. Tu je komparativna prednost europskog Mediterana velika, pa zbog toga, ali i drugih prednosti, zemlje ove regije bilježe najveći po­sjet i najveće prihode od turizma.

imaju klima, more, biljni i životinjski svijet te geomorfološke osobitosti

primorja Sredozemlja. Na klimatske prilike u Sredozemlju poseban utječaj, Sahara na jugu i Atlantski ocean na zapadu. Iz Sahare u proljeće i Ijeto prodire vrući zrak na sjever, dok s Atlantika u jesen i naročito zimi ovi prostori dobivaju značajne količine oborina. Sredozemlje stoga ima u biti dva jasna godišnja doba: suho i na ne­kim prostorima gotovo tropsko Ijeto te umjereno toplu i kišnu zimu.

km) i širok (u prosjeku 6000 km, a na najširem

mjestu 1.750 km), da su planinski lanci i kopnena unutrašnjost Europe značajan modifikator klime, na prostoru Mediterana se mogu izdvojiti tri tipa vremena:

tip Ijetnog anticiklonalnog vremena,
tip zimskog anticiklonalnog vremena
tip zimskog ciklonalnog vremena.

nad cijelim Sredozemljem prevladava suho, sunčano i toplo vrijeme. Učestali

su etezijski vjetrovi (kod nas npr. maestral) koji donose svježinu i stvaraju ugodan osječaj doprinose lakšem podnošenju visokih temperatura zraka. Na zapadnom Sredo­zemlju (Španjolska, Portugal) ponekad ciklone s Atlantika donesu kišu. Na istočnom Mediteranu su temperature zraka u pravilu visoke, vrlo je rijetka naoblaka.

je razdblje od lipnja do listopada kad su i temperature

mora izvanredno pogodne za kupanje i druge rekreativne aktivnosti.
Tip zimskog anticiklonalnog vremena traje od studenog do veljače, ali je najizrazeniji u prosincu i siječnju. Karakterizira ga prodiranje relativno hladnog morskog kopnenog zraka sa sjevera i sjeverozapada, ali se nad primorjem ne zadržava dugo.

i stvaraju se značaj količine oborina, dok na sjevernim dijelovima

vlada vedro i "zdravo" vrijeme s ugodnim temperaturama zraka od oko 10° do 15° C. Takva klima je veoma privlačna stanovništvo srednje, zapadne i sjeverne Europe, pa se sve češće koriste odmori i zimi kako bi se oštre klima tih dijelova Europe zamijenila za ugodni Mediteran.

koje se kreću k istoku, u zimskim mjesecima i u

prijelaznim mjecima od Ijeta u jesen i od zime u proljeće. Tada uglavnom na područjima sjevernog Sredozemlja nastaje promjenjivo vrijeme s vjetrovima, kišom i velikim temperaturnim amplitudama.
Za turizam ovo je vrijeme manje povoljno. Visoke temperature zraka i opće klimatske prilike te drugi geografski čimbenici odredili su i karakteristike Sredozemnog mora i rubnih mora koje su turističkom smislu veoma povoljne.

2.967.000 km2, pri čemu se kod Sicilskih vrata "približio" afričkoj

obali na svega 145 km. Ovdje je granica istočnog i zapadnog dijela SredozemIja gdje je istočni dio znatno razvedeniji i gdje je više rubnih mora međusobno povezani morskim tjesnacima i prolazima (npr. Jadransko more je s Jonskim morem povezano Otranskim vratima, Egejsko s Mramomim tjesnacem Dardaneli, a Mramomo je s im morem povezano Bosporskim tjesnacem).

i prilično duboko, ono je zapravo veliki rezervoar akumulirane topline

koja u zimskom dijelu godine određuje ugodnu klimu primorja, gdje je srednja temperatura zraka na Jad­ranskoj obali u veljaći oko 130 C, ana maloazijskoj obali Levanta čak 170 C.
Sredozemno more i sva rubna mora najprivlacnija su Ijeti kad su temperature vode godne za kupanje vec u svibnju, a najtoplije u kolovozu.

C, ana nasoj obali od 21° do 25° C (u

pojedinim uvučenim delovima Jadrana i do 30° C). Pod utjecajem ovako visokih temperatura mora intenzitet je insolacije i visoka su isparivanja. Kao posljedica tih okolnosti, visok je i salinitet Sredozemnog ra, posebice rubnih mora (oko 39-40%0). Sredozemno more se odlikuje i drugim značajkama koje su privlačne za turiste. Ima veliku prozimost što je posebno povoljno za razvoj ronilačkog turizma.

umjetnička i etnosocijalna baština kao rezultat duge i kontinuirane nasIjenosti

ovoga prostora. Sredozemlje je izvorište i kolijevka razvoja brojnih civiliija čije tragove pratimo jos iz paleolitika i neolitika. Ostaci kulture Feničana, starih Izrailaca, Krečana, Grka, Rimljana, Arapa, Hira, Slavena i brojnih drugih naroda i et­ničkih skupina je veliko. Ovo je prostor doticaja i suradnje brojnih afričkih i europskih naroda i različitih vjera.

za turistickim kretanjima.
Na obalama europskog Mediterana smještene su turistički najrazvijenije

zemlje u svijetu. Spanjolska, Francuska, Italij Siovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Grčka, Turska, Bugarska, Rumunjska i dr. Rusija. Turska je također dijelom i medietranska zemlja.

2010. (međunarodni turistički promet)